Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva primjenu različitih načina postupanja s otpadom koji se međusobno nadopunjuju radi sigurnog i djelotvornog upravljanja komunalnim otpadom, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav se temelji na redu prvenstva gospodarenja otpadom (hijerarhiji otpada): od sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja, drugih postupaka oporabe (npr. energetska oporaba) i zbrinjavanja otpada. Takav sustav gospodarenja otpadom je cirkularan (kružni), a temelji se na ideji da ono što je otpad jednom korisniku, postane sirovina drugom.
Krajnji cilj sustava cjelovitog gospodarenja otpadom je smanjiti količinu otpada koji će se trajno odložiti i učiniti ga inertnim kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje.

U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom uvijek se polazi od sprječavanja nastanka otpada, no da bi se taj cilj ostvario, potrebno je da mi - građani, kao oni koji stvaraju komunalni otpad, prilikom svakodnevnog života počnemo razmišljati na ekološki prihvatljiv način te da stvari i resurse kojima se služimo počnemo koristi na način da ih što manje bacamo, a što više ponovno upotrebljavamo. Otpad vrlo često sadržava vrijedne sirovine koje se mogu vratiti u gospodarski sustav.

Primarna selekcija otpada temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada omogućujući formiranje različitih tokova otpada što za posljedicu ima dugoročno kvalitetniju reciklažu. Dakle, primarno selektirati otpad znači prilikom njegovog nastanka (tj. u trenutku kada odlučimo nešto „baciti“) u zasebnu kantu odvojiti sve ono što se može ponovno iskoristiti, odnosno reciklirati - takve korisne komponente stavljaju se u jednu, a sve ono što se ne može reciklirati u drugu. Korisne sirovine odvojene na ovakav način ne idu na obradu u centar za gospodarenje otpadom, već ostaju jedinici lokalne samouprave. Obveza osiguravanja uvjeta i provedbe propisanih mjera primarne selekcije otpada je na gradovima i općinama.

Centar za gospodarenje otpadom je skup međusobno povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Otpad koji se ne može izdvojiti za reciklažu vozi se u CGO gdje se otpad mehaničko-biološkim postupkom obradi prije konačnog odlaganja na uređenom odlagalištu neopasnog otpada koji je ujedno i sastavni dio CGO. Obrada otpada znači da će otpad proći kroz jedan tehnološki postupak tijekom kojeg će se ukloniti ili barem smanjiti štetni utjecaj otpada na okoliš. Radi se dakle o postupku koji prethodi odlaganju otpada i koji omogućuje da otpad odložimo bez opasnosti za zdravlje ljudi, klimu ili okoliš.

Mehaničko-biološka obrada otpada je jedan od nekoliko dostupnih tehničkih postupaka obrade otpada. MBO tehnologija obuhvaća dva ključna procesa: Mehaničku (M) i Biološku (B) obradu otpada koji se međusobno kombiniraju. Cilj MBO otpada je reducirati količinu biorazgradivog otpada te omogućiti povrat korisnih sirovina iz otpada. Po završetku MBO, iz otpada u najvećoj mjeri nastaju korisni produkti kao što je kompost, gorivo iz otpada ili bioplin. Onaj dio otpada kojeg po završetku MBO procesa nije moguće iskoristi, odlaže se na uređenom odlagalištu u sklopu RCGO Piškornica. Važno je naglasiti da je taj „ostatak“ biostabiliziran te prikladan za odlaganje na način da ne proizvodi nepovoljne učinke na okoliš.

Primarna selekcija otpada je razdvajanje otpada na korisne i nekorisne komponente prije odlaganja. Ona u prvom redu donosi izravnu financijsku korist gradu odnosno općini u kojoj živimo (recikliramo). Pritom pridonosimo smanjenju količine otpada koji ide na obradu što znači da izravno utječemo na cijenu transporta otpada do CGO.

Republika Hrvatska preuzela je ulaskom u EU obvezu puštanja u rad CGO-a najkasnije do 31.12. 2018. godine.

Pretovarna stanica je građevina (postrojenje) za skladištenje, pripremu i pretovar otpada koji ide u CGO. Sav komunalni otpad iz četiri županije sjeverozapadne Hrvatske (osim otpada koji se prilikom primarne selekcije odvoji za reciklažu), nakon uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, prevozit će se u na obradu u RCGO Piškornica. Uzevši u obzir udaljenosti od RCGO, kao i količine otpada, transport otpada nije jednostavan zadatak te će se sav otpad iz određenog područja prevoziti do pretovarne stanice gdje će se iskrcavati na pokretnu traku iz koje će se pretovarivati u velike tegljače sa poluprikolicom koji će ga potom prevoziti na obradu u RCGO. U regiji sjeverozapadne Hrvatske će biti uspostavljene 2 PS - Varaždin i Zabok.

Iako se možda na prvi pogled ovakvo postupanje sa otpadom čini prekompliciranim ili nepotrebnim, to zapravo nije tako. Naime, niti jedna komunalna tvrtka na svijetu nema toliki broj kamiona sakupljača otpada koji bi omogućio da se otpad redovito i nesmetano sakuplja na ulici, a potom u roku prevozi u CGO. Trošak slanja tolikog broja kamiona u CGO je iznimno visok te ga građani ne bi mogli financirati.

Vrlo je važno naglasiti da na obradu u RCGO Piškornica po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ide samo miješani komunalni otpad - odnosno otpad proizveden u kućanstvu i proizvodnim i/ili uslužnim djelatnostima ako je sličan po svojstvima.

Proces energetske oporabe otpada ili spaljivanje otpada nije zamišljen na Piškornici.